srijeda, 10. svibnja 2017.

Životni./ Life lately

Proljeće je konačno došlo i kao, toplo je, osim što nije, i zadnjih par dana radijatori mi griju i nosim slojeve i čekam da mogu šetati gole noge i suknje do koljena.
Priroda je za to vrijeme divna, sto nijasni zelene, ne mogu je se nagledati. Toliko mi paše šetati livadama i samo upijati taj zasićeni kolorit
Mala životna nezadovoljstva najbolje se rješavaju malim kupovinama. Godinama sam pokušavala naći crni lak koji će (dobro) stajati na noktima, i dugo nisam imala sreće.
Onda sam uletila u DM jedan dan, i otkrila da imaju crne lakove. Uopće se nisam htjela odlučivati, uzela sam sva četiri crna. Sad, kad ih koristim već neko vrijeme, mogu reći da mi je Noir Bleu najdraži, a srebro osvaja ne toliko crni koliko plavičast lak, koji me podsjeća na galaksije.
Kako ne stižem ići na jogu u studio, trudim se vježbati doma. To zapravo znači da onog trena kad krenem vježbati, moja pas dolazi, smješta se na mat ili na ravnu površinu gdje sam ja, i izvija se u svim smjerovima, i po mogućnosti zaspe ko klada. Ne znam zašto, baš svaki put se desi.
Vježbam jogu s preprekama :)
I za kraj, pirsala sam uši. Moja priča s bušenjem ušiju traje već dugo, našla sam svoj post star 6 godina, kad sam zadnji put bušila uši kod zlatara. U zadnje vrijeme jako se priča o tome kako pištolji za bušenje ušiju i nisu neka sreća, prvo, prenose stanice klijenta prije vas, jer rijetko tko dezinficira pištolj, i drugo, potrga kanaliće koje buši, pa rupice krivo zarastaju i postoji šansa začepljivanja.
Već neko sam vrijeme imala plan, prošli tjedan se napokon pronašlo i vremena i posjetila sam piercing studio i dala lijepo probušiti uši iglom.

Nije ništa bolilo, jako draga Čileanka, koja je došla u Hrvatsku raditi, je sve obavila brzo i ugodno, i sad imam i nove naušnice, koje ne smijem vaditi 3-4 mjeseca.
Uz to, dobila sam cijeli set uputstava što i kako smijem i ne smijem, moj favorit je da moram cijelo to vrijeme spavati isključivo na leđima, kao da je spavanje svjesna aktivnost.
Sad treba dočekati ljeto, da mogu konačno krenuti s nošenjem svih lijepih naušnica koje imam.
Kakvi ste vi s bušenjem? Nemate problema? Ne bušite uopće? Bušite se doma?



Spring is finally here and you would've expected sunny and warm days, while it actually goes in circles, with all sorts of weather.
And while it is not warm every day, not at all, I still enjoy the colours around me, and can't get enough of these all shades of green.

I've bought four different black nail polishes. They're not all black, and they're not all the same black colour, either. I have a history of bad nail polish purchases, and when I saw this new offer in the local store, I couldn't decide which one to purchase, so I bought them all. I prefer Noir Bleu and the one that is not really black, and reminds me of galaxies.

I have trouble finding time to go to a yoga studio and try to do yoga at home instead, but every time I put my mat on the floor, or wherever I practice, my dog comes along and start stretching herself in front of me, and sometimes she simply falls asleep right on the mat.
So, I practice the more difficult yoga level :)

And speaking of more difficult, I have a whole story about earrings and ears and earring holes.
For years I've been trying to pierce my ears, but usually gets complicated after year or two.
I've found my post written here sis years ago, when I tried last time with ear piercing at the jeweler shop.
At the moment, piercing guns are not recommended, because they're not usually sterilized and the ear holes heals bad after being pierced with the gun.
So, this time, I went to the piercing studio instead, and got my ears pierced with a needle.
It wasn't painful and it was over quickly.
A very sweet girl from Chile, who's currently working here in Zagreb, pierced my ears and now I have holes and new earrings.
I can't remove them for the next 34 months, and I got a bunch of advices what to do and what not to do with my ears.
The best advice was to sleep only on my back, as if sleeping were a conscious activity.
Have you pierced your ears? Do you have problem with it?

4 komentara :

  1. Probusili su mi usi kad sam imala 4 godine. Kao neka zenska tradicija u obitelji. Do svoje 25 bila sam alergicna na sve osim na zlato pa sam si u skladu s time kupovala s vremena na vrijeme nausnice. Nakon toga sam sljedecih 5 godina (ej, 5 god) trpila svakakve iscjedtke, pristice i ne znam ni sama vise sta dok mi jednom jedan zlatar nije rekao da je to reakcija na nakit koji nosim odnosno postala sam alergicna i na zlato. Otkad sam ih skinula osjecam se fenomenalno i ne bih busila ni nosila nausnice ni da mi plate. Inace, 2 godine je trebalo da mi zaraste rupica, a i sada se vidi gdje je bila. Inace, pirsanje djece/djevojcica mi je uzas. Ja to nikad ne bih napravila svom djetetu. Kad odraste, ako zeli, moze se cijeli ispirsat sto se mene tice.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Onda znaš kako je meni. Stalno neka aktivnost na ušima. I meni je doktorica na faxu rekla da nisam ja za bižuteriju :D što je meni bilo strašno za čuti, jer su mi tog trenutka plemeniti metali kao nakit bili bljak :)
      Da, curicama se često buše uši dok su male (evo, i meni i tebi). Čitala sma negdje da u Latinskoj Americi to obave još u bolnici curicama, kad se rode.

      Izbriši
  2. Prijateljica prijateljice radi u zlatarni i odbija ljudima bušiti uši, kaže im da dođu u drugu smjenu i da to ona neće raditi...Razumijem je, zapravo te žene koje rade u zlatarnama nisu ništa krive jer im i nisu osigurani uvjeti za rad. Poslodavac bi trebao biti taj koji će im kupiti rukavice i ta sredstva za dezinfekciju, ali kod nas ljudi na to gledaju kao na nešto čudno...u svakom slučaju način na koji se to radi u zlatarnama nije higijenski i bolje je da si otišla u salon za piercing gdje to sigurno bolje rade.

    ovi crni lakovi za nokte su baš slatki.

    OdgovoriIzbriši

}, 10);